Rade Šupić – Poezija mladih

ISSN 2334-9417 (Online)

POSTOJANJE

Svet je preumorna slika koju ne mogu da sažmem:
plutamo bez stida jer mi smo reči vrh zagađene vode.
I ribe počele su ploviti poput dečijih brodova
od papira. Molim san da mi peva pesmu koju ću zavoleti:
i najgore je što znam da ti stihovi neće odoleti
nestajanju: kakvo samo život – uspeva da sačini.

Zaboravljeni su predeli pomoću kojih se živelo
i nepravedno postaju siluete ubogih umetnika.
Koračam – ali krug se iznova obnavlja kao feniks
i preko čela osećam slutnje ubijenih galebova.

San se prebražava u zaboravljene reči iz davnina:
na bledoj travi ja verujem da postoji tih visina
melodičnih i blagih. Možda novonastalih krila
slučajno odabrane ptice – bez laži i neverice
burnog sveta: bez bolesti koje ljudi donose i gnezde.

Prekid u postojanju izazvao je stratuse da zaplaču:
i ja im se divim kao što slutim poeziju koje nema.
Ljubav će naizgled biti tvorevina kao morfema
moje osobitosti. I svako će voleti: ali ne i zemlja.

 

SMRT JE POSLEDNJA ISTINA

Tragam za istinom koju ne mogu naći,
žudim za stvarnošću – ali takve nema.
Promrznut i zarumeneo od hladnoće;
molim vetar da mi pozajmi podstrek.

Gladan sam biljaka sa čistih vrhova
i često sanjam prema meni belo cveće.
U snoviđenju sve je bezbrižno i blago:
poput zelenila što ukrašava drveće.

Plamtim obilato i tragam za sobom,
zarobljen u nekakvoj simfoniji zdanja.
Istrčim pred svakim krvavim okom
(pokušavši da zatrem boli postojanja)

Živim dva lutajuća oka – i dva tela:
i hranim nesvesno stranca sa ljutnjom.
Okrećem se po tlu kao studena trava,
kao mrtva ptica – obavijena slutnjom

 

STIHOVI NOKTURNA

Uz večernji bokor propraćen kroz zublje,
– budi zvezdarje krotko koje obasipa zene.
Snevaj mirni lahor kraj mesečine dublje;
(to pramen je stiha koji dobijaš od mene)

Nek dozove svaka zena iskonske daljine;
i pod okriljem sunca da živi Istovetna.
Ti slobodno nasluti predvečernje plime
(kao što hodiš – tako i voli sva sretna.)

Ne osvrći se na misli ljudskih strahota,
Već samo pevaj milo i zatri šta te mori.
–Uvek ćeš znati šta znači prava lepota

(jer kroz ljubavi uvek postoji neko gori)
Čekaj tiho kad osmesi nadolaze kao slova;
tu rađaju se pesme – i neka melodija nova.

ZABORAVLJENO SUNCE

I
Slepe oči ne uviđaju svoje zlo:
otkrio sam tajnu svih mrtvih reči
i kako postojanje izvući iz šaka.
Bolne usne projektuju svetlost
koja se odbija poput bele furije.
Staklo puca ispred onog čoveka
koji ne raspoznaje suštinu – jer
ne shvatiti znači biti tuđi sluga.
Ljudi više ne znaju šta je sreća:
ne slute mesec i ne vide sunce
koje gori. Reči plamte ali planeta
zapomaže i peva pesmu opomene.

II
Ni molba jednog pesnika za svet
ništa ne vredi. On će sačuvati
iskru sunca i pozajmiće vodu
sa meseca: ali kada tiho nestane
– proći će mnogo tuga i ratova
dok neko ne prodiše rukama
koje mogu da kažu: koje pomažu snu.
Svet se krije ali niko ne želi
da se u san upusti. I ta nova pluća
su prokletstvo: sila privlačnosti
i sila prolaznosti drugog bića.

III
Otisak u prolećnom blatu koje
peva pesmu lišajeva. Niko nikada
neće moći čoveku da kaže: niko
nikada neće umeti da živi –
a da ne stvori opekotine u zidu.
Slivaju se i od hladnoće postaju
grebeni ispred kojih će se diviti
deca kao čudu prirode: ispred
kojih će popucati orahovina
zbog sivog i oskudnog korova.
I tom korovu se divim: želim
da se zajedno igramo gledajući
plamen zvezda kao mali ljudi.

IV
Želim da predosetimo gnezda
koja seku lovci što iz dokona
ubijaju. Ako gubavo korenje
može da se promeni i postane
divna hrizentema: možda postoji
nada i za ljude koji ruše krila.
Ja dugujem zahvalnost svim
snoviđenjima i svim rečima
jer ću možda spoznati čoveka.
Otkriti svetlost i pokriti
prigušeni kvadrat kiseonika:
znači da uvek postoji još neka sila
koja će upoznati prethodnu.

Rade Šupić

O PESNIKU

Rade Šupić je rođen 2000. godine. Završio je lazarevačku Gimnazije, društveno-jezički smer. Na Festivalu literarnog stvaralaštva „Felis“ 2018. godine u Lazarevcu, osvojio je drugu nagradu u kategoriji mladih stvaralaca. U decembru iste godine, zauzeo je prvo mesto na međunarodnom pesničkom Festivalu za decu i mlade u Istočnom Sarajevu.
Živi u Lazarevcu.

Pesme i biografija preuzeti su s portala Onlajn poezija